Prehrana sportaša

Autor: Nutricionistički tim Balans

Veni, vidi, vici (dođoš, vidjeh, pobjedih)‘ – stara i poznata latinska izreka nastala u antičkom vremenu prilikom velike pobjede Gaja Julija Cezara danas je veliki cilj i želja svakog sportaša pri dolasku na svoje borilište bilo ono bazen, atletska staza ili nogometno igralište. Do trenutka sučevog zvižduka i početka trke svaki sportaš pripremao se godinama i davao svoj maksimum na treningu kako bi što spremniji došao na natjecanje, sudjelovao i na kraju pobijedio. Svi oni čuli su i naučili od svog trenera formulu za uspjeh koja glasi: trening, trening i samo trening, a malo njih zna da toj formuli nedostaje još jedan važan čimbenik – prehrana. Upravo ta jedna naočigled vrlo jednostavna riječ veliki je problem ne samo sportaša već i suvremenog čovjeka te je tema istraživanja mnogih multidisciplinarnih znanosti počevši od prehrambenih znanosti, mikrobiologije, biokemije pa sve do medicine.

Baveći se sportom velika većina nas sportaša ne obraća pozornost na važnost prehrane u današnjem životu. Osjećamo se psihički bolje sa znanjem da smo zdravi i da odrađujemo treninge redovito te očekujemo napredovanje i uspjeh na natjecanjima. No, upravo vrijeme provedeno ‘za stolom’ nakon treninga uveliko utječe na zdravlje i rezultate u sportu.

Kako bi bolje razumjeli važnost prehrane u sportu prvo moramo razumjeti svoj organizam, njegov rad i njegove potrebe. Iako sva ljudska bića izgledaju i razmišljaju različito, naši organizmi funkcioniraju i rade na isti način. Jako mnogo knjiga, tekstova i istraživanja posvećeno radu našeg organizma pokazuje kako je tema mog pisanja kao i sam organizam jako komplicirana, pa ću u sljedećim rečenicama pokušati što jednostavnije to objasniti.

Čitajući ovaj tekst vjerojatno vani imate parkiran automobil koji koristite za svoje svakodnevne aktivnosti. Redovito se vozite njime na posao, u kino, kod prijatelja itd. Do svog odredišta vozite po prometnim pravilima i u gradu većinom ne vozite iznad brzine koja Vam je određena prometnim znakom. Kada ste u žurbi ili kasnite, povećate brzinu na Vašem automobilu i tako u što kraćem vremenskom roku dođete na željeno mjesto. Vozeći Vaš automobil trošite mu gorivo te svakih par dana odlazite na benzinsku crpku, natočite novo gorivo Vašem ljubimcu te ga ponovo koristite za svoje aktivnosti. Sve su to radnje koje svi mi rutinski i nesvjesno radimo iako ne shvaćamo da na sličan način kao i naš automobil radi naš organizam. Naime, baveći se sportom bilo da plivamo ili trčimo koristimo naše mišiće koji jednako kao i naši automobili troše gorivo. Automobilu je to gorivo benzin, dok našim mišićima su to ugljikohidrati, proteini i masti. Nakon napornog treninga našem organizmu je potrebno upravo to ‘gorivo’ kao i našem vozilu benzin nakon vožnje. Unesenom hranom naše mišiće koje smo koristili na treningu punimo gorivom i pripremamo ih za nove aktivnosti koje novi dan donosi.

Hrana koju unosimo preko dnevnih obroka sadrži sve potrebno za razvoj i održavanje našeg organizma. U njoj nalazimo ugljikohidrate, aminokiseline (koje izgrađuju proteine), masti, vitamine, minerale itd. Svi su oni jako važni i potrebni ne samo za rad naših mišića već i za održavanje funkcije naših drugih organa (srce, mozak, koža ..), prevenciju bolesti te normalan i zdrav život.

U svakodnevnom životu odrađujući svoje rutinske aktivnosti (odlazak na posao, u školu, po kruh itd.) susrećemo se sa mnogo različitih tipova ljudi. Neke osobe su deblje, neke mršavije a neke sportske mišićave građe. Upravo prehrana je glavni ‘krivac’ i razlog zbog čega te osobe tako izgledaju. Hranu koju jedemo za vrijeme obroka prenosimo u energiju koja odlazi u određeni dio tijela. Ako većinu vremena provodimo uz sjedalo i računalo energija dobivena od hrane odlazi u masno tkivo i tamo se skladišti u obliku masti. Upravo takve osobe koje vode sjedilački način života sa malo fizičke aktivnosti su deblje građe jer imaju povećano masno tkivo i višak energije pohranjen u masnim stanicama. U slučaju da se počnu baviti sportom mišići će im trebati ‘gorivo’ za rad (trčanje, plivanje, bicikl..) pa će organizam većinu energije uzimati iz njihovih masnih stanica. Time će smanjiti svoje masno tkivo kao i smanjiti vjerojatnost različitih bolesti do koje ‘sjedilački i masni’ život nesumnjivo vodi. Naravno, što se redovitije i duže takva osoba bavi fizičkim aktivnostima to se brže masno tkivo smanjuje i mišićno tkivo raste. U slučaju da nam je prehrana slaba, naš organizam slabi i mršavi jer uzima energiju prvo od masnih stanica, a kasnije kad se te zalihe iscrpe dolazi na red mišićno tkivo koje se sve više smanjuje.

Svi sportaši pripremaju se za natjecanje kroz redovite treninge u cilju da postignu što bolji rezultat. Koristimo različite mišiće ovisno o sportu kojim se bavimo. U cilju da odradimo do kraja naš trening mišići trebaju energiju koju dobivaju preko hrane koju smo unijeli za vrijeme obroka ili iz masnog tkiva kao što sam ranije spomenuo. Svakodnevnim bavljenjem sportom naš organizam se navikava na opterećenja koji postižemo sve težim i jačim treninzima. Aminokiseline (proteini), ugljikohidrati, masti koje smo unijeli hranom izgrađuju naše mišiće tako da oni ‘rastu’ i sve bolje reagiraju na daljnja opterećenja koja podnosimo. Svakodnevnim treniranjem i redovitom prehranom izgrađujemo svoj organizam u smislu povećanja mišićne mase te tako većinu energije prenosimo u taj dio tijela. Upravo iz tih svih razloga spomenutih u tekstu vrlo je bitno da prehrana sportaša bude redovita u više obroka (tri glavna obroka – doručak, ručak, večera i međuobroci), raznolika (meso, jaja, povrće, voće, žitarice) sa mogućim sportskim dodacima prehrani o kojima ću više govoriti u sljedećem javljanju.

Dino Pavoković, student medicine

 

Komentiraj

komentara



Suradnici za fizičku aktivnost

Body Transform Team


Donatori

     



Mediji

    

    



Posljednji članci



Indeks tjelesne mase

Visina: cm
Masa: kg