Sindrom policističnih jajnika i prehrana

Autor: Nutricionistički tim Balans

pcs

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) je najčešći endokrini poremećaj kod žena reproduktivne dobi. Ozbiljan je javno-zdravstveni problem jer osim neplodnosti predstavlja rizik za oboljevanje od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti budući da je kod većine popraćen debljinom, dislipidemijom, hiperinzulinemijom i inzulinskom rezistencijom. Najčešći simptomi su kronični izostanak ovulacije što vodi do poremećenog menstrualnog ciklusa, pojačan rast dlačica prema muškom načinu raspodjele, akne, ćelavost muškog tipa, neplodnost i debljina. Prevladava androidna pretilost što znači da je najveći dio masnog tkiva u gornjem dijelu tijela, a povećana je i količina visceralne masti (oko unutarnjih organa u trbušnoj šupljini). Uzroci nastanka PCOS-a nisu potpuno poznati, a smatra se da su genetski čimbenici potaknuti životnim navikama (pri čemu veliki značaj ima prehrana) uključeni u vrlo kompleksan patološki mehanizam.  Dolazi do abnormalnosti u biosintezi, metabolizmu i aktivnosti androgena, kortizola i lipida, zatim do poremećaja u lučenju i funkciji inzulina te međudjelovanju hipotalamusa, hipofize i jajnika. Najčešće se dijagnosticira ultrazvučnim pregledom i određivanjem hormona, a koristi se i niz drugih pretraga ovisno o izraženim simptomima. Uz uobičajene lijekove, pokazalo se i da prilagodba prehrane te uvođenje fizičke aktivnosti ima pozitivan učinak na regulaciju hormona i povlačenje simptoma. Kod žena s povećanom tjelesnom masom redukcijska dijeta ističe se kao pristup s pozitivnim rezultatima, dok se kod žena s inzulinskom rezistencijom ili promjenjenom tolerancijom glukoze u krvi (preddijabetesom) ističe dijabetička dijeta. Poželjno je slijediti principe mediteranske prehrane koja podrazumijeva povećan unos cjelovitih žitarica, mahunarki, voća i povrća, maslinovog ulja, ribe i orašastih plodova, a manje crvenog mesa i proizvoda od bijelog rafiniranog brašna. Istraživanja pokazuju da sjemenke lana, bademi i orasi doprinose poboljšanju metaboličkih parametara. Zbog povezanosti sindroma s pretilosti, pa time i hipertenzijom, poželjno je ograničiti unos soli. Kod žena kod kojih nije prisutna pretilost niti inzulinska rezistencija kao jedini mogući pristup ističe se ketogena dijeta. Ukoliko se primjenjuje, ketogena dijeta mora biti pod strogim nadzorom stručnjaka zbog mogućih nuspojava kod kratkotrajne i dugotrajne primjene. Kod svih navedenih dijeta treba ograničiti unos jednostavnih ugljikohidrata, te zasićenih i trans masnih kiselina, a povećati unos prehrambenih vlakana i obratiti pažnju na glikemijski indeks (GI) namirnica. Namirnice s niskim GI (već navedene integralne žitarice, orašasti plodovi, mahunarke, tamnozeleno lisnato povrće) ne uzrokuju nagle i dugotrajne skokove glukoze u krvi, pa prehrana bogata takvim namirnicama poboljšava cjelokupni nadzor glukoze u krvi. Najbolje rezultati postižu se individualnim savjetovanjem svakoj ženi.

Autor: Petra Marušić, mag.nutr.

Komentiraj

komentara



Suradnici za fizičku aktivnost

Body Transform Team


Donatori

     



Mediji

    

    



Posljednji članci



Indeks tjelesne mase

Visina: cm
Masa: kg