VAŽNOST FOLATA (B9) U TRUDNOĆI

Autor: Nutricionistički tim Balans

folna

Vitamin B9 ili folat, spada u esencijalnu skupinu vitamina neophodnih za rast i razvoj organizma. Naziv vitamina potječe od latinske riječi folium što znači list, a podrazumijeva sve derivate pteroinske kiseline, koji kod ljudi pokazuju vitaminsku aktivnost, uključujući folnu kiselinu i prirodne spojeve u hrani (2).
Svakako najvažnija uloga folne kiseline je kod trudnica, prijeko je potrebna zbog svog djelovanja na stvaranje i razvoj stanica, osobito rasta stanica embrija. Tijekom trudnoće povećana je potreba za sintezom i metilacijom DNK-a koje su ovisne o folatima. Zbog toga su u trudnoći potrebne veće količine folne kiseline koje se ne mogu zadovoljiti uobičajenim unosom putem hrane. S obzirom na to da folati imaju osnovnu ulogu u sintezi DNK-a i metabolizmu homocisteina, količina bioraspoloživog folata kritična je za pravilnu staničnu diobu. Preporučuje se uzimanje folne kiseline najmanje mjesec dana prije planirane trudnoće, pa sve do kraja prvog tromjesječja. Folna kiselina i folati imaju značajnu ulogu u prevenciji defekta neuralne cijevi koji se javlja u prvim tjednima trudnoće kada žene često ni ne znaju da su trudne, naročito ako je riječ o neplaniranoj trudnoći (3).
Zalihe folata u organizmu u odnosu na potrebe relativno su malene (oko 5 mg do 20 mg), od čega je polovica u jetri, pa se deficit ovog vitamina očituje već nekoliko mjeseci nakon prestanka njegova unosa hranom. Deficit se najčešće javlja zbog neadekvatnog unosa, osobito ako je povećana metabolička potreba, te zbog male apsorpcije. Dnevna potreba za folnom kiselinom ovisi o dobi, pa u dječjoj dobi iznosi od 60 do 300 μg, a u odraslih oko 400 μg. Nedovoljan unos hranom čest je kod starijih osoba, alkoholičara i osoba slabijeg socioekonomskog statusa. Deficit ovog vitamina može se javiti i u slučajevima kada postoji pojačana metabolička potreba za folatima, primjerice u trudnoći, laktaciji, kod nedonoščadi, ali i kod anemije, malignih i upalnih bolesti (2). U povijesti se rađanje djece s defektima najčešće pripisivalo lošoj prehrani i siromaštvu, tek kad su istraživanja pokazala da je jedan od uzroka manjak folne kiseline, ona se počela pripisivati visoko rizičnim trudnicama. U tu skupinu spadale su žene koje su već rađale dijete s nekim defektom. Tek su od 1990 – tih godina, vlade i zdravstvene organizacije diljem svijeta prihvatile programe za žene, kako bi se povećao unos B vitamina, odnosno folne kiseline, prije i tijekom prvih tjedana trudnoće. Time se uvelike smanjio rizik od rađanja djece s defektima na mozgu ili leđnoj moždini, te najčešćeg, defekta neuralne cijevi (1).
Dnevni unos od 0,4 mg dovoljan je za sniženje rizika kod žena u niskorizičnoj skupini, dok je kod žena koje su već rodile dijete s takvim poremećajem (visokorizična skupina žena)  preporučena dnevna doza od 4 do 5 mg kroz trudnoću te 0,4 mg za vrijeme kada nisu trudne. Pokazalo se, međutim, da se većina žena ne drži ovih preporuka, a adekvatna količina folata rijetko se dostiže uobičajenom prehranom (2). Sukladno tome, Pucarin – Cvetković i suradnici u svom su istraživanju ispitali unos folata i folne kiseline prehranom kod žena između 20–30 godina. Također je evidentirana učestalost konzumiranja namirnica bogatih tim vitaminom kao i učestalost konzumiranja suplemenata folne kiseline. Rezultati pokazuju da unatoč neadekvatnom unosu folata i folne kiseline prehranom klinički deficit nije zabilježen, što je rezultat učestalog konzumiranja suplemenata u prehrani.
Sama folna kiselina je sintetski pripravak, kojim se obogaćuju prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani, te kao takav ima veću stabilnost i bioraspoloživost (100 %) nego folati koji se prirodno nalaze u namirnicama (50%). Namirnice kao što su zeleno lisnato povrće (špinat, salata, brokula), mahunarke, voće (naranča, limun, jagoda, kivi) i žitarice smatraju se bogatim, odnosno dobrim izvorima folata. Meso i mesni proizvodi uglavnom sadrže malo ovog vitamina. Iznimka je jetra koja je bogata folatima. Procesi prerade i skladištenja namirnica uglavnom dovode do razgradnje ovog vitamina. Također, dulja priprema hrane termičkom obradom uništava veći dio vitamina, pri čemu namirnice životinjskog podrijetla gube više folata od namirnica biljnog podrijetla. Gubitak folata tijekom blanširanja povrća veći je što je veća količina vode. Na stabilnost u namirnicama povoljno može utjecati prisutnost reducirajućih tvari kao što je askorbinska kiselina, dok prisutnost metalnih iona i aditiva u pravilu djeluju nepovoljno (2).
Trudnice i žene koje planiraju trudnoću predstavljaju veliku skupinu potrošača raznih dodataka prehrani. Prema tome ne iznenađuje činjenica da su pripravci za trudnice i dojilje, jedni od najčešćih pripravaka koji se kupuju u našim ljekarnama. Kombinacije su to velikog broja vitamina i minerala, među kojima su najzastupljenije folna kiselina, željezo, kalcij, magnezij i slično. Kao i kod svih dodataka treba voditi brigu o preporučanim dnevnim dozama, kako se ne bi pretjeralo sa unosom pojedinih nutrijenata, čiji bi unos doveo do neželjenih posljedica.
Ovakvi pripravci preporučuju se ženama koje planiraju trudnoću, trudne su ili doje, kojima je dijagnosticiran deficit određenog vitamina, koje neredovito jedu ili imaju neadekvatnu prehranu, koja ne zadovoljava povećane potrebe za nutrijentima.

Autor: Lidija Šoher

Reference:
1.    Al-Gailani S., Making birth defects ‘preventable’: Pre-conceptional vitamin supplements and the politics of risk reduction,  Studies in History and Philosophy of Science Part C: Studies in History and Philosophy of Biological and Biomedical Sciences, vol. 47, 278-289, 2014.

2.    Babić Božović I., Vraneković J., Folati i folna kiselina: dosadašnje spoznaje, Medicina fluminensis , Vol. 50, 169-175, 2014.

3.    Pucarin – Cvetković J., Kaić  Rak A., Matanić D., Zah T., Petrović  Z., Car A.,Degač Antonić K., Rak D., Dietary habits and folate status in women in childbearing age in Croatia, Coll.Antropol., vol. 30, 97 – 102, 2006.

Komentiraj

komentara



Suradnici za fizičku aktivnost

Body Transform Team


Donatori

     



Mediji

    

    



Posljednji članci



Indeks tjelesne mase

Visina: cm
Masa: kg